Servicio de Calidad de Marca rehegua .
Liagan-Away: La batalla por aguas filipinas .
Archipiélago filipino-pe oĩ umi ecosistema marítimo ipirapire hetáva ko yvy ape ári. Ha katu, umi y y rembe'ýpegua oiko chugui peteĩ ñorairõ opaichagua tapicha interesado-pe g̃uarã ohekáva oaprovecha umi recurso natural orekóva. Peteĩ área peichagua ha'e isla Liagan Mindanao-pe, oikóva peteĩva umi y oñeha'ãvéva Filipinas-pe.
Ypa'ũ Liagan ha'e peteĩ yvy michĩva oĩva yguasu Bohol-pe, yvate gotyo estrecho Surigao-gui, ha kuarahyresẽ gotyo umi ypa'ũ Dinagat. ko ypa'ũ ojere peteĩ sistema de arrecife de coral rico rehe, ha'éva peteĩ diversa gama de vida marina. oguereko avei heta ka'aguy manglar rehegua, oservíva umi indicio de revestimiento ramo, umi ingreso de recaudación, umi ingreso de recaudación, umi ingreso de recaudación, umi ingreso de pescas
Are guivéma, pe isla opyta relativamente ndoikuaáiva umi okápegua. Ha katu, umi mba’e oñemoambue Filipinas gobierno ome’ẽvo permiso minero umi empresa extranjera-pe ohesa’ỹijo haguã umi y ojeréva isla Liagan rehe. umi empresa-pe oñeme’ẽ derecho oguenohẽvo mineral ha’eháicha níquel, cobalto, ha ambue apytépe umi interesado-pe, ko movimiento oñangarekóvo umi recurso de partida rehe, oñangareko umi isla-kuéra rehe, oñangareko umi isla-kuéra rehe, oñangareko umi isla-kuéra rehe, oñangareko umi isla-kuéra rehe, oñangareko umi isla-kuéra rehe, oñangareko umi isla-kuéra rehe, oñangareko umi recurso uspertas rehe, umi recurso de partida {
Umi aty tekoha rehegua, ojepy’apýva umi mba’e vai ikatúva ojehu pe ecosistema frágil isla-pegua rehe, omoñepyrũ peteĩ campaña ojoko haguã umi tembiapo minero rehegua. Heta pescador local avei oikuaauka oposición, umi tembiapo minero oñepyrũmava’ekue oityvyro pirakuéra población upe tendápe.
Ambue hendáicha, umi empresa minera he’i hembiapokuéra oguerútaha beneficio económico comunidad local-pe. he’i hikuái umi tembiapo minero omoheñóitaha tembiapo umi local-pe guarã ha ome’ẽtaha umi proyecto infraestructura rehegua oñeikotevẽtereíva upe tendápe.
Pe conflicto pya’e oñembotuichave, ha umi joavy mokõive lado apytépe oiko común. gobierno amo ipahápe ointerveni, ha ojejapo peteĩ serie de consulta ojejuhu haguã solución conflicto-pe..
Ary 2017-pe, oñeguahẽ peteĩ compromiso-pe, ha ojejerure umi empresa minera-pe omboguejy haguã hembiapokuéra ikatu haguãicha ominimisa pe impacto tekoháre. ojejerure avei chupekuéra opaga haguã peteĩ porcentaje ganancia orekóvagui peteĩ fondo fiduciario-pe, ojeporútava ofinancia haguã umi proyecto de conservación upe área-pe.
Ha katu, pe ñorairõ Liagan Island Waters rehegua mombyry oĩ opa. umi empresa minera-gui osegi ohesa’ỹijo pe área, ha umi grupo ambiental opyta vigilante oasegura haguã umi empresa osegi umi término de acuerdo orekóva..
Avei, isla Liagan ndaha’éi pe área añoite Filipinas-pe umi actividad minera omoheñóiva conflicto iñambuéva interesado. Palawan-pe, ambue isla Filipinas-pe, umi grupo ambiental oñorairõ ojoko haguã umi actividad minera omoîva en peligro umi recurso natural isla-pegua.
Pe batalla y filipina rehegua ndaha’éi oñangarekónteva pe ambiente prístino rehe; Avei oñe’ẽ tetã economía ha itavayguakuéra futuro rehe. Filipinas, oguerekóva 7.641 ypa’ũ, oĩ peteĩva umi ecosistema marítimo ipirapire hetáva ko yvy ape ári, ome’ẽva tekove millones de personas-pe guarã. jepémo upéicha, tetã avei ombohovái heta apañuãi, ha’eháicha pe equilibrio ha mba’apo tekoha rehegua. Ojejuhu haguã peteĩ solución sostenible..
Pe batalla isla Liagan rehegua ikatu ha’ete michĩva pe gran esquema de cosas-pe, ha katu ha’e peteĩ microcosmos peteĩ tema tuichavéva heta ombohováiva Filipinas. ha’e peteĩ mandu’a jajapova’erãha ko’áğa ñañangareko haĝua ñande recurso natural rehe ha jaheka peteĩ tape jajo’o haĝua desarrollo económico protección ambiental ndive.